POSTAVLJENE KUĆICE ZA ZLATOVRANU

13/04/2017

Javna ustanova "Natura Histrica" se po prvi puta aktivno uključila u projekt "Zlatovrana – povratak s ruba" kojeg provodi Zavod za ornitologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Zlatovrana (Coracias garrulus) je kritično ugrožena ptičja vrsta u Hrvatskoj čija se ukupna hrvatska populacija procijenjuje na manje od 20 parova. Nalazi se na popisu Crvene knjige ugroženih ptica Hrvatske, zaštićena je Zakonom o zaštiti prirode i međunarodnim propisima (Bernska konvencija, Bonska konvencija, Direktiva o pticama).

Zlatovrana je srednje velika, atraktivna i lako prepoznatljiva ptica jarkih boja s glavom i tijelom tirkizno plave boje, smeđim leđima i tamnim završecima krila. Noge su kratke, a kljun jak kako bi lakše mogla loviti kukce i ostalu hranu koju vreba na golom ili slabo pokrivenom tlu obraslom niskim biljem. Preferira otvorena, sunčana staništa s raštrkanim starim stablima. Plijen vreba motreći tlo s pogodnih stršaka u obliku suhih grana ili žica dalekovoda, uglavnom iznad oranica ili kratke vegetacije jer takva staništa omogućuju lako uočavanje i hvatanje omiljenog plijena, velikih kukaca kao što su kornjaši i skakavci. U manjoj količini lovi i žabe, gujavice, zmije, guštere i sitne sisavce. Dupljašica je, gnijezdi se u šupljinama drveća ili u dupljama drugih vrsta ptica (žuna). Za gniježđenje su joj potrebne velike duplje kakvih danas u prirodi ima vrlo malo. Selica je, pristiže u naše krajeve početkom svibnja, a odlazi na zimovanje u Afriku u kolovozu ili rujnu.

Zlatovrana se gnijezdi u južnim i istočnim dijelovima Europe. U mnogim je europskim zemljama u drugoj polovici 20. st zabilježen dramatičan pad populacija i smanjivanje areala zlatovrane. Intenziviranje poljoprivrede, povećana upotreba pesticida, uklanjanje starih stabala sa dupljama, lov i krivolov glavni su razlozi ugroženosti ove izrazito lijepe i rijetke ptice.

U Hrvatskoj se do sedamdesetih godina 20.st. zlatovrana gnijezdila diljem panonske Hrvatske, dok je u priobalju zabilježena samo u Ravnim kotarima. Danas je zlatovrana nestala s gnjezdilišta u panonskoj Hrvatskoj i svela se na malobrojnu i vrlo osjetljivu populaciju u Ravnim kotarima.

Tijekom 2016. zlatovrana je zabilježena na gniježđenju u dolini Mirne, što ukazuje na mogućnost da se provođenjem aktivnih mjera zaštite na ovom području mogu osigurati uvjeti za njeno redovito gniježđenje. Obzirom da je nedostatak mjesta za gniježđenje često ograničavajući faktor za zlatovranu, postavljanjem kućica u staništima prikladnim za hranjenje postižu se povoljni uvjeti za njeno gniježđenje.

Djelatnici Ustanove i Zavoda postavili su 7 kućica u dolini rijeke Mirne i 3 na Valturskom polju i već ove gnijezdeće sezone zlatovrani u Istri „dajemo šansu“ za gniježđenje. Kućice su obrojčane i zabilježene su GPS koordinate svih lokacija te će se iste u narednom razdoblju obilaziti radi praćenja i bilježenja mogućih promjena i novih gniježđenja.