Zaštićena područja

Bogata i raznolika priroda jedan je od najvrjednijih resursa kojima raspolaže Republika Hrvatska, a kao i drugdje u svijetu, priroda je pod stalnim pritiskom ljudskih djelatnosti. Upravo iz tog razloga određeni prostori proglašavaju se zaštićenim područjima.

Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13) definira zaštićena područja kao geografski jasno određen prostor koji je namijenjen zaštiti prirode i kojim se upravlja radi dugoročnog očuvanja prirode i pratećih usluga ekološkog sustava.

Zaštićena područja proglašavaju se radi zaštite bioraznolikosti i georaznolikosti. Bioraznolikost se definira kao sveukupnost svih živih organizama koji su sastavni dijelovi ekosustava, a uključuje raznolikost unutar vrsta, između vrsta, životnih zajednica te raznolikost ekosustava. Georaznolikost je raznolikost tla, stijena, minerala, fosila, reljefnih oblika, podzemnih objekata i struktura te prirodnih procesa koji su ih stvarali kroz geološka razdoblja.

U svrhu kvalitetnog upravljanja, izrađuje se plan upravljanja zaštićenim područjem, odnosno strateški dokument koji utvrđuje svrhu i stanje zaštićenog područja te određuje ciljeve upravljanja, aktivnosti potrebne za ostvarenje ciljeva i pokazatelje učinkovitosti upravljanja.

Pročitaj više

Biljke, životinje i gljive

Ugrožene ili rijetke divlje svojte proglašava zaštićenim ili strogo zaštićenim svojtama Ministarstvo kulture pravilnikom na prijedlog Državnog zavoda za zaštitu prirode temeljem procjene ugroženosti pojedinih svojti i obveza koje proizlaze iz međunarodnih ugovora kojih je RH stranka i koji su na snazi. Zavičajne udomaćene svojte koje su ugrožene utvrđuje i proglašava zaštićenim zavičajnim udomaćenim svojtama ministar na prijedlog Državnog zavoda za zaštitu prirode.

Pročitaj više

Speleološki objekti

Krški fenomeni, odnosno krški reljef, karakterističan je za veći dio područja Istarske županije. Gotovo 70% površine istarskog poluotoka nalazi se upravo na takvoj vapnenačkoj podlozi koja se, iako naizgled čvrsta i postojanja, mijenja tijekom dugog niza godina pod utjecajem vode koja kemijski reagira sa vapnencem čineći u takvoj stijeni brojne rupe i pukotine kroz koje voda slobodno protiče. Posljedica tih procesa su i brojni speleološki objekti - jame, kaverne, špilje i ponori koji se pod utjecajem vode polako ali neprestano mijenjaju, proširuju i produbljuju.

Pročitaj više