Speleološki objekti

Krški fenomeni, odnosno krški reljef, karakterističan je za veći dio područja Istarske županije. Gotovo 70% površine istarskog poluotoka nalazi se upravo na takvoj vapnenačkoj podlozi koja se, iako naizgled čvrsta i postojanja, mijenja tijekom dugog niza godina pod utjecajem vode koja kemijski reagira sa vapnencem čineći u takvoj stijeni brojne rupe i pukotine kroz koje voda slobodno protiče. Posljedica tih procesa su i brojni speleološki objekti - jame, kaverne, špilje i ponori koji se pod utjecajem vode polako ali neprestano mijenjaju, proširuju i produbljuju.

Takvih objekata na području Istarske županije prema procjenama može biti i do 2 000. To je značajan broj, obzirom da je u svijetu registrirano oko 155 000 takvih objekata. Veći dio speleoloških objekata direktna je veza površinskih i podzemnih voda, te je njihova zaštita od šireg društvenog značenja obzirom da svako zagađenje ili onečišenje kroz te objekte brzo dospjeva u podzemne tokove. Stoga se ti objekti ubrajaju u I zonu sanitarne zaštite izvorišta. Speleološki objekti, posebno na kršu, staništa su mnogih endemičnih, rijetkih, ugroženih i zaštićenih životinjskih vrsta (Proteus sp., Istriana mirnae, Chiroptera sp. div., itd.).

Speleološki objekti su u vlasništvu Republike Hrvatske i kao takvi se nalaze pod njenom posebnom zaštitom. U Nacionalnoj strategiji zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti (NBSAP), krški ekološki sustavi ocijenjeni su kao prioritet koji zahtijeva akcijske planove zaštite. Otkriće svakog speleološkog objekta ili njegovog dijela prijavljuje se Ministarstvu kulture u roku od 15 dana. Zabranjeno je oštećivati, uništavati i odnositi sigovine, živi svijet speleoloških objekata, fosilne, arheološke i druge nalaze te mijenjati stanišne uvjete u objektu, njegovom nadzemlju i neposrednoj blizini. Za sve aktivnosti u speleološkom objektu potrebno je prethodno ishoditi dopuštenje Ministarstva kulture.

Nažalost, mnogi speleološki objekti služe, unatoč zabrani, kao odlagališta otpada. U cilju sprečavanja takve prakse, nužna je njihova aktivnija zaštita i osmišljeno, kontrolirano korištenje uz poštivanje svih mjera zaštite. Nekontrolirano posjećivanje speleoloških objekata dovodi često do njihove devastacije, a sve veća popularnost slobodnog penjanja i jamarenja dodatno upućuju na potrebu osmišljavanja adekvatnih planova upravljanja.

JU Natura Histrica vodi bazu podataka za speleološke objekte u Istri. Baza je napravljena kao GIS baza i trenutno se u njoj nalaze podaci o 750 objekata.