Zaštićena područja

Temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13), zaštićena područja se dijele u devet kategorija:

Kategorije su najvećim dijelom kompatibilne i usuglašene s odgovarajućim međunarodno utvrđenim kategorijama Međunarodne unije za zaštitu prirode.

KATEGORIJA ZAŠTITE NAMJENA ZAŠTIĆENOG PODRUČJA PROGLAŠAVA
Strogi rezervat Očuvanje izvorne prirode, obavljanje istraživanja, praćenje stanja prirode. Vlada RH uredbom
Nacionalni park Očuvanje izvornih prirodnih i krajobraznih vrijednosti. Hrvatski Sabor zakonom
Posebni rezervat Očuvanje jedinstvenih, rijetkih ili reprezentativnih prirodnih vrijednosti, ugroženih staništa ili staništa ugroženih divljih vrsta. Vlada RH uredbom
Park prirode Znanstvena , kulturna, odgojno - obrazovna te rekreativna namjena. Hrvatski sabor zakonom
Regionalni park Očuvanje bioraznolikosti i/ili georaznolikosti, vrijednih ekoloških obilježja te krajobraznih vrijednosti. Županijska skupština uz prethodnu suglasnost MZOiE i središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove poljoprivrede, ribarstva, šumarstva, vodnog gospodarstva, pomorstva i gospodarstva.
Spomenik prirode Očuvanje pojedinačnih neizmijenjenih dijelova prirode s ekološkim, znanstvenim, estetskim ili odgojno - obrazovnim vrijednostima. Županijska skupština uz prethodnu suglasnost MZOiE.
Značajni krajobraz Očuvanje krajobraznih vrijednosti, bioraznolikosti i/ili georaznolikosti ili krajobraza karakterističnog za pojedino područje. Županijska skupština uz prethodnu suglasnost MZOiE i središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove poljoprivrede, ribarstva, šumarstva, vodnog gospodarstva, pomorstva i gospodarstva.
Park-šuma Očuvanje bioraznolikosti i/ili krajobraznih vrijednosti, odmor i rekreacija. Županijska skupština uz prethodno pribavljenu suglasnost MZOiE i središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove šumarstva.
Spomenik parkovne arhitekture Očuvanje estetskih, stilskih, umjetničkih, kulturno - povijesnih i odgojno - obrazovnih vrijednosti. Županijska skupština uz prethodnu suglasnost MZOiE.

Zaštićena područja predstavljaju riznicu biološke raznolikosti te čine okosnicu sveukupne zaštite kao i ključne čvorove ekološke mreže. Radi otvaranja mogućnosti brze zaštite neke prirodne vrijednosti, Zakonom o zaštiti prirode uveden je pojam preventivne zaštite. Za područje za koje se stručnim obrazloženjem Državnog zavoda za zaštitu prirode utvrdi da ima svojstva zaštićenog područja i/ili je pokrenut postupak zaštite, Ministarstvo kulture izdaje rješenje o preventivnoj zaštiti na rok od najviše 3 godine. Za vrijeme trajanja preventivne zaštite na prirodnu vrijednost primjenjuju se sve odredbe Zakona o zaštiti prirode.
Zaštićena područja mogu se prekogranično povezivati sa zaštićenim područjima drugih država. Plan upravljanja i mjera zaštićenog područja koje je prekogranično povezano sporazumno se utvrđuje s nadležnim tijelom države u kojoj se nalazi prekogranični dio zaštićenog područja.

Zaštićena područja zauzimaju oko 9% ukupne površine Istarske županije, a Natura Histrica štiti 6% ukupne površine.
Na području Istarske županije, osim JU Natura Histrica, u upravljaju različitim zaštićenim područjima i drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima djeluju još tri javne ustanove:

Popis zaštićenih područja kojim upravlja JU Natura Histrica:

Broj Kategorija zaštite Naziv Grad/Općina
1. Posebni rezervat šumske vegetacije Kontija Vrsar
2. Posebni rezervat šumske vegetacije Motovunska šuma Motovun, Oprtalj
3. Posebni paleontološki rezervat Datule-Barbariga Bale
4. Posebni rezervat u moru Limski zaljev Rovinj, Kanfanar, Sv. Lovreč, Vrsar 
5. Posebni ornitološki rezervat Palud - Palù Rovinj
6. Spomenik prirode - geološki Kamenolom Fantazija - Cava di Monfiorenzo Rovinj
7. Spomenik prirode - geomorfološki Vela Draga Lupoglav
8. Spomenik prirode - geomorfološki Jama Baredine Poreč
9. Spomenik prirode - geomorfološki Markova jama Poreč
10. Spomenik prirode - zoološki Pinzinova jama Poreč
11. Spomenik prirode - rijedak primjerak drveća Pinije u Karojbi Karojba
12. Spomenik prirode - rijedak primjerak drveća Javor na stanciji Bašarinka Nova Vas
13. Spomenik parkovne arhitekture - pojedinačno stablo Čempres u Kašćergi Pazin
14. Spomenik parkovne arhitekture - skupina stabala Labin - dvije glicinije Labin
15. Spomenik parkovne arhitekture - skupina stabala Skupina stabala oko crkvice Sv. Ane kraj Červara Poreč
16. Spomenik parkovne arhitekture - skupina stabala Rovinj, groblje - drvored čempresa Rovinj
17. Spomenik parkovne arhitekture - skupina stabala Skupina drveća na groblju u Poreču Poreč
18. Spomenik parkovne arhitekture - skupina stabala Skupina drveća na groblju u Vrsaru Vrsar
19. Značajni krajobraz Pićan Pićan
20. Značajni krajobraz Labin, Rabac i uvala Prklog Labin
21. Značajni krajobraz Istarske toplice Oprtalj
22. Značajni krajobraz Rovinjski otoci i priobalno područje Rovinj
23. Značajni krajobraz Pazinski ponor Pazin
24. Značajni krajobraz Limski zaljev Rovinj, Kanfanar, Sv. Lovreč, Vrsar
25. Značajni krajobraz Učka - sjeverni dio Lupoglav
26. Značajni krajobraz Učka - južni dio Kršan
27. Park šuma Šijana Pula
28. Park šuma Zlatni rt - Škaraba  Rovinj
29. Park šuma Busoler Pula

Ugrožene svojte biljaka, životinja i gljiva procjenjuju se prema stadardiziranim kriterijima koje je propisala svjetska udruga za zaštitu prirode ( International Union for Conservation of Nature , IUCN). Temeljem takve procjene izrađuju se tzv. crveni popisi i crvene knjige. Oni predstavljaju jednu od temeljnih stručnih podloga u zaštiti prirode te nam pokazuju što i koliko pojedinu svojtu ugrožava, kojim se mjerama i kako mogu smanjiti ili ukloniti rizici izumiranja pojedine svojte. Glavna je svrha crvenih popisa usmjeriti pozornost državnih institucija, nevladinih udruga i šire javnosti na poduzimanje konkretnih mjera zaštite ovih vrsta s utvrđenim prioritetima i žurnosti akcija, kako bi ubuduće što manji broj vrsta bio uvršten u crveni popis.Ugrožene ili rijetke divlje svojte proglašava zaštićenim ili strogo zaštićenim svojtama Ministarstvo kulture pravilnikom na prijedlog Državnog zavoda za zaštitu prirode temeljem procjene ugroženosti pojedinih svojti i obveza koje proizlaze iz međunarodnih ugovora kojih je RH stranka i koji su na snazi. Zavičajne udomaćene svojte koje su ugrožene utvrđuje i proglašava zaštićenim zavičajnim udomaćenim svojtama ministar na prijedlog Državnog zavoda za zaštitu prirode.

IUCN kategorije ugroženosti

Skupina kategorija Kategorija ugroženosti vrste / podvrste 
Izumrle (EX) izumrle u prirodi (EW) - više nema živoga primjerka u prirodi
regionalno izumrle (RE) - izumrle u Hrvatskoj
Pred izumiranjem (Threatened) kritično ugrožene (CR) - postoji izuzetno visoki rizik od izumiranja
ugrožene (EN) - postoji veoma visoki rizik od izumiranja
osjetljive (VU) - postoji visoki rizik od izumiranja 
Ne prijeti im izumiranje  gotovo ugrožene (NT) - nisu pred izumiranje, ali bi uskoro mogle biti
najmanje zabrinjavajuće (LC) - vrednovane su kriterijima IUNC-a te je utvrđeno da ne pripadaju ni jednoj od spomenutih kategorija
nedovoljno poznate (DD) - nema dovoljno potrebnih podataka za procjenu rizika od izumiranja (stanje populacije i rasprostranjenost) 

Broj biljnih i životinjskih svojti obrađenih u Crvenom popisu prema skupinama i IUCN kategorijama.

Skupina Strogo zaštićene Zaštićene
Biljke 809 331
Gljive 314 4186
Sisavci 50 24
Ptice - gn/negn 326 33
Gmazovi 37 6
Vodozemci 15 6
Slatkovodne ribe 68 25
Morske ribe 5 0
Leptiri 26 14
Vretenca 32 5
UKUPNO 1682 4630

(Izvor DZZP)

Zaštićene svojte - divlje svojte koje su ugrožene ili rijetke, zaštićuju se kao strogo zaštićene svojte ili zaštićene svojte.

Strogo zaštićenom svojtom može se utvrditi:

Zaštićenom svojtom može se utvrditi:

Skupina EX RE CR EN VU NT LC DD Ukupno
Vaskularna flora 1 10 90 62 71 186 0 340 760
Gljive 0 0 54 76 121 35 0 63 349
Lišajevi 0 0 3 11 32 8 2 0 56
Sisavci 0 5 0 3 3 21 1 8 41
Ptice - gn / negn 0 13/2 17/13 23/10 14/2 36/20 34/9 10/1 147/47 (178)
Gmazovi 0 0 2 2 0 8 0 6 18
Vodozemci 0 0 1 1 2 3 0 2 9
Slatkovodne ribe 0 6 15 20 29 11 2 8 91
Morske ribe 0 0 5 11 10 19 32 47 124
Leptiri 0 0 5 2 4 10 0 17 38
Vretenca 0 2 6 5 5 12 0 6 36
Koralji 0 0 8 20 37 7 13 31 116
Trčci 0 0 38 35 63 76 143 40 395
Obalčari 0 2 1 3 11 4 26 35 82

(Izvor DZZP)

Minerale, sigovine i fosile utvrđuje i proglašava zaštićenim prirodnim vrijednostima ministar na prijedlog Državnog zavoda za zaštitu prirode.
Minerali su samorodni homogeni kemijski elementi ili spojevi u vidu kristalizirane ili amorfne tvari, određene strukture, oblika i sastava.
Sigovine su nakupine minerala u podzemnim prostorima različitih oblika (stalaktiti, stalagmiti, stalagnati, helektiti i dr.).
Fosili predstavljaju sačuvane cjeline, dijelove ili tragove izumrlih organizama i njihovih životnih aktivnosti.
Zaštićenim mineralom, sigovinom ili fosilom može se utvrditi onaj fenomen koji zbog svoje rijetkosti, izuzetne veličine ili izgleda, ili izvanrednoga znanstvenog značenja predstavlja prirodnu vrijednost u smislu Zakona o zaštiti prirode.

Minerali, sigovine i fosili vlasništvo su Republike Hrvatske. Zabranjeno ih je uništavati i oštećivati njihova nalazišta.
Ukoliko Ministarstvo kulture predloži zaštitu, a odgovarajuće predstavničko tijelo ne donese akt o zaštiti u roku od tri mjeseca od primitka prijedloga, tu će prirodnu vrijednost Vlada RH proglasiti zaštićenom.