Čišćenje Pazinskog ponora

USPJEŠNO PROVEDENA EKOLOŠKA AKCIJA ČIŠĆENJA PAZINSKOG PONORA

Prošlog vikenda 11. i 12. ožujka održana je ekološka akcija čišćenja i izvlačenja plastičnog otpada iz podzemlja Pazinske jame kojeg su česte poplave donijele i nagomilale na površini Martelovog jezera.

Kao osnovni cilj ove vrijedne akcije čišćenja otpada postavilo se izvlačenje što je više moguće plutajućeg plastičnog otpada kako bi se spriječila njegova fragmentacija, potonuće i daljnje kretanje kroz podzemne vodene sustave te njihovo daljnje onečišćenje.

Ova ekološka akcija ostvarena je i financijski potpomognuta od strane JU Natura Histrica na temelju javnog poziva za dostavu ponuda za čišćenje i prikupljanje otpada iz krškog podzemlja/speleoloških objekata na području Istarske županije.

Speleološko društvo Istra iz Pazina za čišćenje od otpada prijavilo je Pazinsku jamu, odabrana je iz razloga što je to speleološki objekt sa vodom u naravi ponor, gdje sa flišnog nepropusnog terena u krško podzemlje otječu vode Pazinčice naše najduže istarske ponornice,  koje se 15-20 km kasnije pojavljuju na površini na izvorištima u dolini rijeke Raše od kojih se neka koriste za vodosnadbijevanje djelova južne Istre.

Akciju čišćenja Pazinske jame provodilo je 17 učesnika od čega 12 članova iz SD Istra, Pazin, 2 Člana iz SK Had, Vrsar, 2 volontera iz grada Pazina uz nadzor i pomoć 1 djelatnika iz JU Natura Histrica.

Sa površine Martelovog jezera iz Pazinskog ponora uspjelo se prikupiti te izvaditi između 8-9 m3 plastičnog otpada.  Organizator i glavni izvođač radova bio je SD Istra koje od svog osnutka 1975.godine pa do danas kontinuirano istražuje istarsko podzemlje i vodi brigu o njegovoj zaštiti.

Kontejner za zbrinjavanje izvađenog otpada osiguralo komunalno poduzeće Usluga d.o.o. iz Pazina, koje se također pobrinulo da otpad bude odvezen i zbrinut na adekvatan način, na čemu se kao organizator SD Istra posebno zahvaljuje.

Ponori poput Pazinske jame, također i drugi speleološki objekti, posebno su krhki ekosustavi koji zbog svoje direktne povezanosti sa podzemnim vodonosnicima vrlo brzo reagiraju na sve oblike onečišćenja, dok je sa druge strane njihov oporavak od ekološki incidentnih situacija vrlo spor i mjeri se desetljećima, stoga je izuzetno važno razvijati svijest o njihovoj važnosti kako bi za buduće generacije osigurali dovoljne količine čiste i pitke podzemne vode.

U Hrvatskoj oko 50% posto teritorija tvore krška područja, procjenjuje se da se u krškom podzemlju nalazi 70% posto hrvatskih zaliha pitke vode, dok sa druge strane to je dom brojne endemske faune koja se evolucijski prilagodila na život u potpunom mraku, ta je biološka raznolikost hrvatskog krša poznata u svjetskim razmjerima i naše je veliko bogatstvo. 

Izuzev speleolozima mnogim drugim ljudima ovaj nevidljivi podzemni svijet nije dovoljno poznat ali može se slobodno reći da je taj krhki ekološki sustav svima nama životno važan, stoga apeliramo, ne bacajte smeće u speleološke objekte, ponore, jame, spilje-pećine jer prije ili kasnije nekome će dio toga završiti u čaši vode.