CRVENOKLJUNE ČIGRE (STERNA HIRUNDO) U PULSKOM ZALJEVU

JESTE LI PRIMIJETILI NEKE ČUDNE I DRUGAČIJE „GALEBOVE“ U PULSKOM ZALJEVU?
Naravno, ne radi se o galebovima već su to crvenokljune čigre (Sterna hirundo)! Srednje velike, uglavnom bijele ptice sa sivkastim nijansama na leđima i gornjem dijelu krila, crnom kapom koja se proteže prema vratu, rašljastim repom koji podsjeća na lastavičji te crveno-narančastim kljunom i nogama. Crvenokljuna čigra je vrlo zanimljiva i karizmatična vrsta koja gnijezdi u Euroaziji i Sjevernoj Americi, uz nekoliko izoliranih gnjezdilišta u Africi. U Hrvatskoj je strogo zaštićena vrsta čija se gnijezdeća populacija štiti i procjenjuje na 400 – 700 parova.

ELEGANTNI LETAČI
Čigre su vrhunski letači. Promatranjem leta moguće je prepoznati da se radi o čigri, a ne o galebu. Zamasi krila su energičniji, promjene smjerova naglije, a položaj krila nešto drugačiji nego kod galebova.

POSEBNE GNJEZDARICE
Unutar jedinstvene gnijezdeće populacije u Hrvatskoj, razlikujemo dvije populacije koje se po odabiru mjesta za gniježđenje jako razlikuju. Kontinentalne populacije vežu se uz tokove većih rijeka (Sava i Drava), gdje gnijezde na šljunkovitim obalama i sprudovima. Nažalost, sve intenzivnije ljudske intervencije u tokovima (utvrđivanje obale, kanaliziranje tokova, iskapanje sedimenta iz korita, izgradnja retencija i akumulacija), dovele su do promjene prirodnog hidrološkog režima pa su kontinentalne crvenokljune čigre vrlo rado prihvatile umjetne otoke postavljene ciljano za njihovo gniježđenje. S druge strane, morske populacije za gniježđenje biraju manje, nenaseljene otoke, otočiće i hridi s kamenitom obalom i škrtom vegetacijom u škrapama i pukotinama. Budući da je duž jadranske obale sve manje takvih nedostupnih staništa, a veliki problem stvaraju i predatori (prvenstveno galebovi i štakori), čigrama je sve teže pronaći kvalitetno mjesto za gniježđenje pa ih više ne bilježimo na nekim povijesnim nalazištima.

SELICE NA DUGE STAZE
Crvenokljune čigre su u Hrvatskoj gnjezdarice selice, a bilježe se i na preletu kada im Hrvatska nije krajnje odredište. Dolaze nam u proljeće, prisutne su od travnja do listopada, a na jesen odlaze „u toplije južne krajeve“ na zimovanje koje provode uz obale Afrike. Prije nekoliko godina mađarski i hrvatski znanstvenici označili su mlade crvenokljune čigre iz kontinentalnih populacija GPS uređajima te po prvi puta dokazali kuda točno sele, gdje se zadržavaju i koje im je konačno odredište. Dokazano je tako da su mlade čigre napustile gnjezdilišta sredinom srpnja ili sredinom kolovoza, na istočne obale Sredozemnog mora stigle su preko Balkana i Turske, a dalje nastavile dolinom Nila i preko Crvenog mora do istočne obale Afrike. Hrvatske ptice zimovale su na obalama Mozambika (7500 km od gnjezdilišta), dok su se mađarske ptice zadržale oko 2000 kilometara sjevernije na obalama Kenije (5800 km od gnjezdilišta). Trenutno se i na morskim populacijama provode istraživanja koja se bave vezom morskih i kontinentalnih populacija te ispituju sličnosti i razlike u seobenim pravcima.
Jeste li znali da je apsolutni svjetski rekorder po prijeđenoj udaljenosti tijekom migracije arktička čigra (Sterna paradisea)? Gnijezdi se unutar arktičkog kruga, a zimuje na južnom polu pa znanstvenici smatraju da je selidba arktičke čigre, koja tijekom godine prijeđe i više od 80.000 kilometara vrlo vjerojatno najduža dionica koju neka životinja prijeđe u jednoj godini.

CRVENOKLJUNE ČIGRE U PULSKOM ZALJEVU
Iako smo crvenokljune čigre redovito viđali u Pulskom zaljevu i okolici, točno mjesto gniježđenja nismo uspjeli locirati. Početkom godine, kontaktirao nas je gospodin Dean Mladenović s informacijom o prošlogodišnjem, očito uspješnom, gniježđenju crvenokljunih čigri na molovima/privezištima u blizini pulskog lukobrana te sve potkrijepio i fotografijama. Nema dvojbe, crvenokljune čigre su bile tu!
U ožujku smo obišli Pulski zaljev i molove, zabilježili nekoliko odraslih čigri i pronašli stara gnijezda, odnosno vrlo blago uzvišene nakupine šljunka, grančica i komadića željeza s ponekim ostatkom hranjenja. U dogovoru s kolegama iz Zavoda za ornitologiju HAZU i ostalim ornitolozima koji su provodili aktivnosti s crvenokljunim čigrama, odlučeno je da se kolonija označi informativnom pločom kojom molimo posjetitelje da ne prilaze molovima i na taj način omogući nesmetano gniježđenje crvenokljunim čigrama. Osim toga dogovoreno je da minimalno interveniramo u kvalitetu ovog zamjenskog „urbanog“ staništa pa smo zato donijeli nekoliko kanti oblutaka te ovom prilikom zahvaljujemo Općini Medulin na toj donaciji!

„PA DOBRO, ZAŠTO IM JA SMETAM?“
Smatra se da je razdoblje razmnožavanja najstresnije razdoblje za sva živa bića pa tako i za ptice. Tek što su doletjele iz Afrike, čigre imaju malo vremena za odmor i već moraju početi s pripremom gnijezda. Nakon ljubavnih vratolomija, kreće inkubacija, a život na stijenama je opasan i tvrd pa osim brige o jajima, roditelji brinu i o mogućim grabežljivcima, ostalim nepogodama, hladnoći, vrućini i slično. Iako posjetitelji možda nemaju loše namjere, čigre će prisutnost ljudi smatrati prijetnjom i napustit će gnijezdo što može dovesti do pregrijavanja ili pothlađivanja jaja i propadanja legla.

„PA DOBRO, ZAŠTO IM JA SMETAM?“ – MIMIKRIJA
Kao jedna od prilagodbi spomenutom načinu života, čigrina jaja i pilići mimikrično su obojani, što znači da se bojom vrlo dobro stapaju s okolišem i ponekad ih je vrlo teško razaznati. Kretanjem po koloniji riskiramo gaženje jaja i mladih ptica što nikako nije prihvatljivo. Mlade ptice koje još nisu sposobne za letenje kreću se po koloniji i pokušavaju pobjeći od predatora i opasnosti pa ponekad skoče ili padnu u more što može dovesti do utapanja.

Zbog svih navedenih razloga, ljubazno molimo da ne prilazite koloniji u razdoblju od 20. travnja do 31. srpnja kako biste crvenokljunim čigrama osigurali mir potreban za uspješno gniježđenje. Na taj način moći ćemo još dugo uživati u njihovim vratolomijama i letačkim sposobnostima u Pulskom zaljevu! Trenutno je na ovoj koloniji zabilježeno 40-50 jedinki pa se nadamo uspješnom gniježđenju 20-ak parova crvenokljune čigre.
Pratite našu facebook stranicu na kojoj ćemo izvještavati o ostalim planiram aktivnostima s crvenokljunim čigrama.