Što znamo o morskim vrancima na Jadranu?

Morske ptice vrijedan su pokazatelj stanja morskih ekosustava, ali istovremeno prema procjenama organizacije BirdLife International, jedna od najranjivijih skupina kralježnjaka gdje gotovo polovica vrsta pokazuje negativne populacijske trendove.

Među morskim pticama koje vrlo često susrećemo i koje su poznate velikom broju ljudi, u Hrvatskoj se svakako ističe morski vranac (Gulosus aristotelis desmarestii). Radi se o vrsti koju možemo sresti duž europske obale od Atlantskog oceana, preko Mediterana do Crnog mora. U jadranskom moru susrećemo podvrstu desmarestii koja je prisutna u većem dijelu Mediterana i u Crnom moru.

Što se Jadrana tiče, u Hrvatskoj se nalazi gotovo čitava gnijezdeća populacija uz vrlo sporadična i malobrojna gniježđenja u Italiji i Albaniji. Također, većina morskih vranaca je migratorna te više od 80% populacije nakon završenog gniježđenja napušta „rodne krajeve“. Morski vranci lete na sjever Jadrana što se između ostalog povezuje i s kretanjem sitnije plave ribe pa ljeta i jeseni provode duž slovenske obale, te u Tršćanskom zaljevu i venecijanskim lagunama.

Osim praćenja stanja u zimskom dijelu godine kada su morski vranci na gniježđenju, vrlo su nam važni podaci i o ljetovanju morskih vranca u našim krajevima i upravo su nedavno analizirani podaci ovogodišnjeg ljetnog prebrojavanja morskih vranca u Jadranu. Brojevi su zabrinjavajući i pokazuju deficit od oko 850 ptica u razdoblju od 2020. godine što ukazuje na pad brojnosti za oko 8,3%. Iako je u susjednim zemljama zabilježen još drastičniji pad brojnosti (npr. Slovenija -41,8%, Italija -12,2%), ove brojke su svakako razlog za dobro promisliti buduće aktivnosti.

S tim na umu, JU Natura Histrica intenzivno radi na pripremi i prijavi projekta restauracije prirode koji se u jednom dijelu odnosi i na postizanje povoljnijih stanišnih uvjeta za gniježđenje morskih ptica, prvenstveno morskih vranaca na zapadnoj obali Istre. Planiramo provoditi uklanjanje štakora s odabranih otoka budući da je dokazan negativan utjecaj na uspješnost gniježđenja, čistiti morski otpad i odbačene ribolovne alate oko otoka budući da se ptice mogu zaplesti prilikom lova te prstenovati i označavati GPS logerima jedinke kako bismo prikupili informacije o kretanju i korištenju morskog staništa.

I jedna zanimljivost za kraj… Mladi morski vranac kojeg smo 23. travnja prstenovali u gnijezdu u blizini Vrsara, viđen je 28. lipnja u Veneciji, 101 kilometar sjevernije od „rodnog mjesta“.

(Foto: Jessica Peruzzo)