POSEBNI REZERVAT ŠUMSKE VEGETACIJE KONTIJA

Godina proglašenja – 1964.
Akt o proglašenju – Rješenje br 179/9 – 1964,. MK/MZ
Površina (ha): 59,53
Grad/općina – Općina Vrsar
Prirodni fenomen: Šuma bijelog graba (Carpinetum orientalis croaticum H-ić), starosti preko 140 godina, znanstveno vrlo zanimljiva i vrijedna, najbolje sačuvana površina ove zajednice u Istri.

MJERE ZAŠTITE (Iz Rješenja) : U ovom je rezervatu, bez prethodne suglasnosti Zavoda za zaštitu prirode u Zagrebu, zabranjena svaka sječa i oštećivanje stabala i grmlja, branje prizemnog bilja, kao i svaki drugi zahvat, koji može izmijeniti sadašnji izgled rezervata.

POSEBNI REZERVAT ŠUMSKE VEGETACIJE MOTOVUNSKA ŠUMA

Godina proglašenja – 1963.
Akt o proglašenju – Rješenje br. 265/1-1963.,MH/MZ; 75/3-1964, MH/MZ
Površina (ha): 274,86
Grad/općina – Motovun, Oprtalj
Prirodni fenomen: Posljednje sačuvana nizinska poplavna mediteranska autohtona šuma hrasta lužnjaka (Quercus robur L.), poljskog jasena (Fraxinus angustifolia L.) i brijesta (Ulmus minor L.) – longoza; vrijedan prirodno-znanstveni, gospodarski i kulturno-povijesni i turističko-rekreativni lokalitet.

POSEBNI PALEONTOLOŠKI REZERVAT DATULE – BARBARIGA

Godina proglašenja – 1994.
Akt o proglašenju – Odluka o proglašenju područja Datule – Barbariga posebnim paleontološkim rezervatom, Skupština IŽ 03.10.1994. (SNIŽ br.1/96)
Površina (ha) – 425,65
Grad – Bale
Prirodni fenomen: Radi se o nalazištu fosiliziranih kostiju dinosaura Saurioida (Reptila, Saurischia) u slojevima donje krede (gornji Heuterivian/donji Barremain, 130-120 M). Dosad su identificirani ostaci 12 rodova Sauropoda: Cetiosaurus conybeari, Cetiosaurus brevis, Ornithopsis hulkei, Eucamerotus foxi, Pelorosaurus conybeari, Pleurocoelus nanus, Pleurocoelus altus, Pleurocoelus valdensis, Aragosaurus ischiaticus, Chondrosteosaurus gigas, Malawisaurus dixei, Macrurosaurus semnus, Amargasaurus cazaui, Mongolosaurus haplodon te ostaci još nekoliko validno neopisivih vrsta („Titanosaurus„ valdensis, itd.) To daje širi međunarodni značaj nalazištu, jer postoje realne mogućnosti opisa potpuno novih vrsta. U istim slojevima nađeno je nešto fosiliziranih biljnih ostataka (Equisetum sp.)

POSEBNI REZERVAT U MORU LIMSKI ZALJEV

Godina proglašenja – 1980.
Akt o proglašenju – Rješenje Republičkog Zavoda za zaštitu prirode Zagreb, Rješenje br.Up/I 34-1980
Površina (ha): 429,41
Grad/općina – Vrsar, Kanfanar, Rovinj
Prirodni fenomen: Lokalitet predstavlja potopljenu kanjonsku dolinu u kršu. Zbog mnogih pomorskih izvora-vrulja, more je smanjenog saliniteta, koji varira s godišnjim dobom i dubinom. More je manje prozirnosti nego na otvorenom što indicira bogatstvo planktona. Izražena su temperaturna kolebanja te visoka koncetracija kisika. Ova specifična svojstva uvjetuju bogatstvo morske faune i flore sa izuzetnim zajednicama morskog dna. Područje je prirodno mrijestilište za neke vrste riba.

POSEBNI ORNITOLOŠKI REZERVAT PALUD - PALÙ

Godina proglašenja – 2001.
Akt o proglašenju – Odluka o proglašenju područja Palud - Palù posebnim ornitološkim rezervatom , Skupština IŽ 29.01.2001.(SNIŽ br.1/01.)
Površina (ha): 226,86
Grad – Rovinj
Prirodni fenomen: Brakična močvara sa zanimljivom florom i vegetacijom, među kojima se ističe nekoliko rijetkih biljnih vrsta. Područje se odlikuje raznolikošću i bogatstvom ornitofaune, a naročito ptica močvarica u vrijeme gniježđenja, zimovanja i migracijskih kretanja. Pedološki, mikroklimatski, hidrološki i dr. čimbenici uvjetuju visoku bioraznolikost.

AKTIVNOSTI: Od 1999. godine ustanova provodi kontinuirani cjelodnevni nadzor područja, pojačan tijekom ljetnih mjeseci, čime je dosadašnja čovjekova aktivnost svedena na minimum (kampiranje, bespravna gradnja, uznemiravanje ornitofaune). Provode se akcije čišćenja, reguliran je redoviti odvoz smeća te promet motornim vozilima (zabrana prometovanja unutar I zone zaštite). Dosadašnja su istraživanja ukazala na različitost i bogatstvo prisutne ornitofaune.

Broj evidentiranih ptičjih vrsta: 220 (veljača, 2010.).

MJERE ZAŠTITE: Unutar područja pod zaštitom nisu dozvoljene radnje koje mogu ugroziti temeljni prirodni fenomen područja, a posebno:

        1. odvijanje prometa motornim vozilima na užem području močvare, unutar biciklističke staze;
        2. odlaganje bilo kakvog otpadnog materijala unutar granica zaštite;
        3. komercijalne djelatnosti koje mogu negativno mijenjati pedološke, mikroklimatske, hidrološke ili druge uvijete koje uvjetuju biološku raznolikost i bogatstvo ornitofaune, te biljnih i močvarnih zajednica.

GEOLOŠKI SPOMENIK PRIRODE KAMENOLOM FANTAZIJA – CAVA DI MONFIORENZO

Godina proglašenja – 1987.
Akt o proglašenju – Odluka o proglašenju kamenoloma «Cave di Monfiorenzo» geološkim spomenikom prirode (SN općine Rovinj 9/87)
Površina (ha) – 4,05
Grad – Rovinj
Prirodni fenomen: Lokalitet predstavlja jedinstveni primjer sedimentologije karbonatnih stijena, jedan je od najvažnijih i najinteresantnijih kamenoloma svijeta. Vidljivi su slojevi genetski različitih tipova dolomita s očuvanim detaljima teksture, strukture dijagenetskih i genetskih karakteristika, koji ukazuju na procese djelatnosti modrozelenih algi, okamenjivanja šupljinica nastalih truljenjem algi, oscilacija morske razine, izmjenu plime i oseke, uzastopna vlaženja taloga morskom vodom i njegova isušavanja. Stijene iz ovog kamenoloma služe za znanstveno objašnjenje postanka sličnih stijena u svijetu, koje sadrže samo neke, a ne kao Fantazija sve dokaze i pokazatelje takvog tipa postanka. To znači da je kamenolom Fantazija etalon ili standard za sva ostala nalazišta stijena takvog tipa postanka.

GEOMORFOLOŠKI SPOMENIK PRIRODE JAMA BAREDINE

Godina proglašenja – 1986.
Akt o proglašenju – Odluka o prglašenju jame Podbaredine geomorfološkim spomenikom kulture (SN općine Poreč 54/86); Odluka o izmjeni Odluke o proglašenju jame Podbaredine geomorfološkim spomenikom kulture (SNIŽ 7/02)
Površina (ha) – 0,2
Grad – Poreč
Prirodni fenomen: Speleološki objekt bogat stalaktitima, stalagmitima, sigastim stupovima. Dužina jame iznosi 150 metara, sa pet dvorana. Postojanje vode u jami omogućilo je razvoj i opstanak bogate špiljske faune (čovječja ribica - Proteus anguinus, raznih račića i kukca). U jami stalno borave i šišmiši.

NAPOMENA: Jama je turistički valorizirana i uređena za razgledavanje i posjet. Posjećivanje je moguće samo u pratnji stručne osobe - vodiča. Više informacija na www.baredine.com

GEOMORFOLOŠKI SPOMENIK PRIRODE MARKOVA JAMA

Godina proglašenja – 1986.
Akt o proglašenju – Odluka o proglašenju Markove jame geomorfološkim spomenikom kulture (SN općine Poreč 54/86.); Odluka o izmjeni Odluke o proglašenju Markove jame geomorfološkim spomenikom kulture (SNIŽ 7/02).
Površina (ha): 0,5
Grad – Poreč
Prirodni fenomen: Jama bogata kalcitnim nakitom, podzemnim prostorijama, sa dva jezera slatke vode na najnižim točkama. Stanište ljetne kolonije šišmiša i druge podzemne faune.

ZOOLOŠKI SPOMENIK PRIRODE PINCINOVA JAMA

Godina proglašenja – 1986.
Akt o proglašenju – Odluka o proglašenju Pincinove pećine zoološkim spomenikom prirode (SN općine Poreč 54/86); Odluka o izmjeni Odluke o proglašenju Pincinove pećine zoološkim spomenikom prirode (SNIŽ 7/02)
Površina (ha): 2,00
Grad – Poreč
Prirodni fenomen: Jedno od prvih otkrića staništa čovječje ribice (Proteus anguinus) u Hrvatskoj. Jama je bogata kalcitnim nakitom, podzemnim prostorijama i jezerom.

SPOMENIK PRIRODE PINIJE U KAROJBI (rijedak primjerak drveća)

Godina proglašenja – 1966.
Akt o proglašenju – Rješenje Republičkog Zavoda za zaštitu prirode Zagreb, Rješenje br 110/-1966
Općina – Karojba
Prirodni fenomen: Pinije impozantnih krošnji i dimenzija ističu se u okolnom krajoliku. Dimenzije najvećeg stabla iznose: opseg 3,30 m, visina 14,5 m, starost preko 200 godina.

SPOMENIK PRIRODE JAVOR NA STANCIJI BAŠARINKA (rijedak primjerak drveća)

Godina proglašenja – 1992.
Akt o proglašenju – Odluka o proglašenju Javora maklena na stanciji Bašarinka spomenikom prirode, Broj: S-143/1-1991
Grad – Poreč
Stablo javora maklena (Acer monsspesulanum) nalazi se na stanciji Bašarinka.

MJERE ZAŠTITE: Zabranjena je sječa javora maklena ili bilo koja druga radnja koja može dovesti do oštećenja tog stabla.

ZNAČAJNI KRAJOBRAZ PIĆAN

Godina proglašenja – 1973.
Akt o proglašenju – Rješenje Republičkog zavoda za zaštitu prirode br.Up/I 28/1973.
Površina (ha) – 744,59 Grad/Općina – Pićan
Prirodni fenomen: Među tipičnim krajolicima srednje, «sive» Istre ističe se područje oko starih naselja Gračišća i Pićna. Riječ je o flišnom kraju lapora, pješčenjaka i vapnenaca, u kojemu je selektivna erozija oblikovala neobično razveden i zanimljiv reljef; u laporima se formirane potočne doline, a čvršći vapnenci izgrađuju više brežuljke i glavice, koje dominiraju krajolikom. Na takvim akropolskim položajima nastala su i dva stara slikovita istarska grada – Gračišće i Pićan, koji daju pečat cijelom kraju i kao vrijedni kulturno-povijesni ambijent i reprezentanti istarske arhitekture čine jednu od osnovnih kvaliteta ovog dijela Istre.
Osim zanimljive morfologije i navedenih istarskih naselja, vrijednost krajolika proizlaze i iz slikovite kombinacije poljoprivrednih i šumskih površina (pretežno grab i hrast s malo crnog bora).

ZNAČAJNI KRAJOBRAZ LABIN, RABAC I UVALA PRKLOG

Godina proglašenja – 1973.
Akt o proglašenju – Rješenje Republičkog Zavoda za zaštitu prirode br.Up/I 27/1973.
Površina (ha): 1346,52
Grad – Labin
Prirodni fenomen: Područje između Labina, Rapca i uvakle Prklog karakterizira bogatsvo raznolikih i vrlo vrijednih osobina. Obalnu zonu odlikuju slikovite uvale Rabac i uvala Prklog. Obje su nastavci potočnih dolina koje počinju na labinskom platou i teku raznolikom serijom tercijalnih slojeva. Na mjestima gdje su u ovoj flišnoj seriji i vapnenci (npr. uz cestu za Rabac), javljaju se geomorfološki zanimljive kanjonske denudacione forme.
Vegetacija ovog područja također je neobično značajna. Posebno se to odnosi na obalni pojas između Rabačke uvale i rta Sv.Jurja. Malo gdje duž naše obale možemo naći tako lijepe i bogate satojine crnike (Quercus ilex) kao ovdje, a dopunjuju ih i značajne površine borovih šuma i travnjačkih površina. U priobalnom području (rt Sv. Marina) nailazimo na rijetke i zanimljive biljne zajednice (Narcisso-Asphodeletum microcarpi). U kanjonima dolaze neke ugrožene biljne vrste (Adiantum capillus-veneris).

ZNAČAJNI KRAJOBRAZ ISTARSKE TOPLICE

Godina proglašenja – 1962.
Akt o proglašenju – Rješenje Republičkog Zavoda za zaštitu prirode Zagreb, Rješenje 210/1-1962
Površina (ha): 83,41 Općina – Oprtalj
Prirodni fenomen: Prostor ima izuzetnu estetsko-pejzažnu vrijednost. Područje je obraslo vegetacijom hrasta medunca (Quercus pubescens Willd.) i graba (Carpinus orientalis Mill.) te termofilnim sastojinama lovora (Laurus nobilis L.). Izvorni dio rijeke Mirne oko Buzeta je u flišu, a nastavlja dubokim vapnenastim kanjonom do Istarskih toplica gdje tvori slikovite litice. Litice predstavljaju stanište regionalno značajnih biljnih vrsta. Područje obiluje mineralnim izvorima.

MJERE ZAŠTITE: Na ovom objektu ne smiju se vršiti sječe niti bilo koji zahvati koji bi mogli utjecati na promjenu prirodnog izgleda i ljepotu predjela bez prethodne dozvole Zavoda za zaštitu prirode.

Tommasinijeva merinka, Moehringia tommasinii Marchesetti (Caryophyllaceae).
Slovenski: Tommasinijeva popkoresa.
Talijanski: Moehringia di Tommasini.

Tu je vrstu sabrao poznati tršćanski botaničar Muzio Tommasini već 1843., ali ju je tek 1880. Carlo Marchesetti prepoznao i opisao kao novu vrstu te imenovao po svom botaničkom učitelju.
Tommasinijeva merinka je endemična vrsta graničnog područja istočnih Alpa i sjeverozapadnih Dinarida. Danas je rasprostranjena na vrlo uskom prostoru graničnih dijelova Hrvatske (Istarske toplice), Slovenije (Osp, Črni Kal, Predloka, Loka, Podpeč) i Italije (Val Rosandra). Nastanjuje procjedne pukotine i police vapnenačkih stijena, na južnim ekspozicijama. Ombrofobna vrsta - staništa su najčešće zaštićena od direktnih padalina. Zajednice u kojima dolazi, zbog ekstremnih uvjeta, vrlo su siromašne vrstama. U Italiji dolazi u zajednici Asplenio-Moehringietum tommasini, Martini 1990. Rijetka je i ugrožena endemična vrsta, strogo zaštićena na nacionalnoj i međunarodnoj razini (Bernska konvencija, Direktiva o staništima). Staništa ove vrste dijelovi su ekološke mreže RH i buduće europske mreže Natura 2000.

ZNAČAJNI KRAJOBRAZ ROVINJSKI OTOCI I PRIOBALNO PODRUČJE

Godina proglašenja – 1968.
Akt o proglašenju – Rješenje Republičkog Zavoda za zaštitu prirode Zagreb, Up/I 32-1968
Površina (ha): 1371,19
Grad – Rovinj
Prirodni fenomen: Pejzažno-estetska vrijednost područja, bujna vegetacija brucijskog i alepskog bora, cedrova, čempresa i autohtone makije hrasta crnike, razvedenost obale s brojnim otocima, hridima, uvalama i rtovima.
Zaštita se provodi na svim naseljenim i nenaseljenim otocima, kao na užem priobalnom području oko 500 m od obale, zavisno od konfiguracije terena od Rta Sv.Ivana kod ulaza u Limski kanal do Barbarige, izuzimajući područje grada Rovinja od rampe na željezničkoj pruzi do ruba šume Monte Mulini.

NAPOMENA: Obzirom na postojanje većeg broja turističkih objekata unutar zaštićenog područja (hoteli, kampovi, naselja,) predlaže se revidiranje granice obuhvata.

ZNAČAJNI KRAJOBRAZ PAZINSKI PONOR

Godina proglašenja – 1964.
Akt o proglašenju – Rješenje Republičkog zavoda za zaštitu prirode br 84/1-1964.,IB/MZ
Površina (ha): 7,24
Grad – Pazin
Prirodni fenomen: Pazinski potok (Fojba) sa svojim nekadašnjim prirodnim nastavkom Limskom dragom, predstavlja najljepši primjer specifične evolucije krške hidrografije i morfologije u Istri. Na kontaktu nepropusnih flišnih i propusnih vapnenačkih slojeva došlo je do podzemne piraterije, odnosno prekida kontinuiranog površinskog toka i stvaranje grandioznog Pazinskog ponora. Ponorska zona obuhvaća 2 prvorazredna prirodna fenomena:

1.     kanjon Pazinskokg potoka dug cca 500 m ( do mjesta gdje ovaj oštrom kukom mijenja pravac jugoistok-sjeverozapad u smjer zapad-istok i dubok je cca 100 m.
2.     Pazinski ponor u užem speološkom smislu. Nalazi se na 185 m nadmorske visine, a sastoji se iz podzemne galerije duge 100 m, široke 3-15m , visoke 6-15 m i podzemnog jezera, dugog 80 mm širokog 10-30 m s najvećom dubinom 13,5 m. Ukupni pad na ovih 180 m dužine iznosi 56 m.

Za vrijeme većih kiša ponor ne može progutati svu vodu, pa pred ulazom dolazi do formiranja jezera.

MJERE ZAŠTITE: Unutar zaštićenog objekta nije dozvoljena nikakva djelatnost bez prethodne suglasnosti Zavoda za zaštitu prirode.

ZNAČAJNI KRAJOBRAZ LIMSKI ZALJEV

Godina proglašenja – 1964.
Akt o proglašenju – Rješenje Republičkog Zavoda za zaštitu prirode Zagreb, br.20/1-1964., IB/MZ
Površina (ha): 882,8
Grad – Rovinj, Kanfanar, Vrsar, Sv. Lovreč
Prirodni fenomen: Limski zaljev predstavlja prvorazredu prirodnu pojavu od velike naučne i estetske vrijednosti. To je školski primjer potopljene kanjonske doline u kršu, a sa svojim prirodnim nastavkom Limskom dragom čini jedinstvenu cjelinu. Stvoren je u jurskim vapnencima, s dužinom oko 10 km, prosječnom širinom od 600 m i visinom kanjonskih strana do 150 m. Strane zaljeva su obrasle svim elementima makije crnika (Quercus ilex L.), zelenika (Phillyrea latifolia L.), planika (Arbutus unedo L.), lemprika (Viburnum tinus L.), tetivika (Smilax aspera L.), tršlja (Pistacia lentiscus L.) bjelograb (Carpinus orientalis Mill.), i crni jasen (Fraxinus ornus L.) , a mikroklimatski uvjeti uzrokom su pojave submediteranske zajednice hrasta medunca (Quercus pubescens Willd.) i cera (Quercus cerris L.) Takva raznolikost vegetacije na uskom području predtsvlja jedinstvenu rijetkost i posebnu ekološku rijetkost.

MJERE ZAŠTITE: U Limskom zaljevu su uz suglasnost Zavoda za zaštitu prirode dozvoljeni samo oni radovi i zahvati koji neće bitno narušavati sadašnje prirodno stanje.

ZNAČAJNI KRAJOBRAZ UČKA - SJEVERNI DIO

Godina proglašenja – 1998.
Akt o proglašenju – Odluka o zaštiti područja Učke kao zaštićenog krajolika, Županijska skupština Istarske županije, SNIŽ 3/98
– Odluka o izmjeni Odluke o zaštiti područja Učke kao zaštićenog krajolika, Županijska skupština Istarske županije, SNIŽ 7/02

Površina (ha): 905,44

Općina - Lupoglav.

ZNAČAJNI KRAJOBRAZ UČKA - JUŽNI DIO

Godina proglašenja – 1998.
Akt o proglašenju – Odluka o zaštiti područja Učke kao zaštićenog krajolika, Županijska skupština Istarske županije, SNIŽ 3/98
– Odluka o izmjeni Odluke o zaštiti područja Učke kao zaštićenog krajolika, Županijska skupština Istarske županije, SNIŽ 7/02
Površina (ha): 875,98

Općina - Kršan

PARK-ŠUMA BUSOLER

Godina proglašenja – 1996.
Akt o proglašenju – Odluka o zaštiti šume Busoler u Puli kao park-šume. (SNIŽ br.2/96)
Površina (ha) – 22,5
Grad – Pula
Prirodni fenomen: Šuma predstavlja sađenu sastojinu alepskog bora (Pinus halepensis Mill.), brucijskog bora (Pinus brutia Ten.) i crnog bora (Pinus nigra Arnold.), starosti oko 90 godina, potpuno gustog do gustog sklopa krošnji, veće pejzažne vrijednosti.

PARK-ŠUMA ŠIJANA

Godina proglašenja – 1964.
Akt o proglašenju – Rješenje zavoda za zaštitu prirode br 41/6-1964, MK/MZ
Površina (ha): 153
Grad/općina– Pula
Prirodni fenomen: Park šuma datira iz doba Austro-ugarske monarhije. U manjem parkovnom dijelu šume dominiraju u skupinama ili pojedinačno: alepski bor (Pinus halepensis), pinija (P.pinea), primorski bor (P.pinaster), himalajski cedar (Cedrus deodara), čempres (Cupressus sempervirens var. Pyramidalis i C.s. var. Horizontalis), hrast medunac (Quercus pubescens), hrast plutnjak (Quercus pseudosuber). Na preostaloj površini isprepleću se zajednica hrasta medunca i bijelog graba (Carpinus betulus), zajednica hrasta crnike i crnog jasena (Fraxsinus ornus). Prisutnost mnogobrojnih vrsta drveća doprinosi estetskom izgledu i kvaliteti prostora. Šuma ima rekreativnu vrijednost za posjetitelje.

PARK-ŠUMA ZLATNI RT - ŠKARABA

Godina proglašenja – 1948.
Akt o proglašenju – Zemaljskog zavoda za zaštitu prirodnih rijetkosti, Zagreb, 402/48 od 02.12.1948.
Površina (ha): 52,4
Grad– Rovinj
Prirodni fenomen: Najstariji zaštićeni objekt na području Istarske županije, visoke estetske i botaničke vrijednosti. Podizanje park šume započelo je u drugoj polovici XIX. Stoljeća za vrijeme grofa Hutterota. Zasađena šestokraka zvijezda himalajskih cedrova (Cedrus deodara), aleje čempresa (Cupressus sempervirens) i pinija (Pinus pinea), formirane livade okružene duglazijom i soliternim egzotičnim čempresima (Cupressus sempervirens var.pyramidalis). Uz sađene sastojine alepskog (Pinus halepensis), brucijskog (Pinus brutia) i drugih borova, prisutna je autotohna makija hrasta crnike (Quercus ilex) sa mediteranskim elementima.

Godina proglašenja – 1995.
Akt o proglašenju – Odluka o proglašenju područja Škarabe u Rovinju park-šumom, Skupština IŽ 28.02.1995.
Površina (ha): 14,5
Grad– Rovinj
Prirodni fenomen: Prirodni fenomen: Područje izuzetno estetsko-pejzažne vrijednosti nastavlja se na park-šumu Zlatni rt s istovijetnom vegetacijom; sastojine i pojedinačna stabla alepskog (Pinus halepensis Mill.), brucijskog (Pinus brutia Ten.) i drugih borova, makija hrasta crnike (Quercus ilex), egzote.

SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE SKUPINA STABALA OKO CRKVICE SV. ANE KRAJ ČERVARA

Godina proglašenja – 1973.
Akt o proglašenju – Rješenje Republičkog Zavoda za zaštitu prirode Zagreb, Up/I 39/1973
Površina (ha): 2,00
Grad – Poreč
Prirodni fenomen: Skupina starih stabala slijedećih vrsta: Hrast medunac (Quercus pubescens) - 9 stabala; koprivić ili ladonja (Celtis australis) – 1 stablo; cedar (Cedrus atlantica) – 2 stabla; pinija (Pinus pinea) – 1 stablo; piramidalni čempres (Cupressus sempervirens var.pyramidalis) - 2 stabla. Hrastova stabla nalaze se u pristupnom dijelu crkvici a ostala stabla su oko crkvice. Osnovnu vrijednost predstavlja skupina hrastovih stabala, po broju i dimenzijama jedinstvena u Istri.

SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE DVA STABLA GLICINIJE U LABINU (skupina stabala)

Godina proglašenja – 1972.
Akt o proglašenju – Rješenje Republičkog Zavoda za zaštitu prirode Zagreb, Up/I 36/1972
Grad – Labin
Prirodni fenomen: U Labinu, na trgu u Starom gradu nalaze se dvije penjačice glicinije (Wistaria sinensis Swet.), radi postignutih dimenzija mogu se smatrati stablima. Dimenzije osnovne vriježe premašuju debljinu maksimume navedene u literaturi te ih se zapravo može smatrati stablom. Međusobni razmak iznosi oko 8 m. Ali su im krošnje tako bujne da se isprepleću, i to u visini prvog kata zgrade.

SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE ČEMPRES U KAŠĆERGI (pojedinčno stablo)

Godina proglašenja – 1972.
Akt o proglašenju – Rješenje Republičkog Zavoda za zaštitu prirode Zagreb, Up/I 23/1972
Grad – Pazin
Prirodni fenomen: Čempres spljoštenih grana, koji predstavlja rijetkost u prirodi. Opseg stabla je 172 cm, promjer oko 55 cm. Stablo je bilo udareno gromom i prevršeno, tako da je preostali dio debla visine oko 12 m.

SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE DRVORED ČEMPRESA NA GROBLJU U ROVINJU (skupina stabala)

Godina proglašenja – 1969.
Akt o proglašenju – Rješenje Republičkog Zavoda za zaštitu prirode Zagreb, Up/I 30/1969
Grad – Rovinj
Prirodni fenomen: 115 čempresa (Cupressus sempervirens var.pyramidalis) raspoređenih u osam redova. Čempresi su različitih visina i starosti, budući su sađeni novi primjerci nakon što su se prethodni posušili. Visina pojedinih, starih čempresa iznosi i preko 15 metara.
MJERE ZAŠTITE: Zabranjeno je sjeći čemprese u spomenutim dvoredima i grane tih čempresa i na bilo koji drugi način ih oštećivati.

SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE GROBLJE U POREČU (skupina stabala)

Godina proglašenja – 1992.
Akt o proglašenju – Odluka o proglašenju skupine drveća na groblju u Poreču hortikulturnim spomenikom, Broj: S-141/1-1991
Grad – Poreč
Aleja piramidalnih čempresa u groblju te grupa cedrova, divljeg kestena i pinija nalaze se kod ulaza u groblje Poreč.

MJERE ZAŠTITE: Zabranjena je sječa navedenih stabala ili bilo koja druga radnja koja može dovesti do oštećenja tih stabala.

SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE GROBLJE U VRSARU (skupina stabala)

Godina proglašenja – 1992.
Akt o proglašenju – Odluka o proglašenju skupine drveća na groblju u Vrsaru hortikulturnim spomenikom, Broj: S-142/1-1991
Općina – Vrsar
Drvoredi piramidalnih čempresa i grupa cedrova nalaze se na ulazu u groblje Vrsar

MJERE ZAŠTITE: Zabranjena je sječa navedenih stabala ili njihovih grana ili bilo koja druga radnja koja može dovesti do oštećenja tih stabala.